Samodoprinos, potreba ili harač?

U novu godinu, mesne zajednice u našoj opštini, ušle su bez stabilnog načina finansiranja i potpuno zavise od opštine i opštinskog budžeta.

Problem sa finansiranjem nastao je zbog isteka samodoprinosa prošle godine, a ni u jednoj mesnoj zajednici još uvek nije sproveden uspešan referendum za novo uvođenje ovog sistema, kroz koji građani direktno ulažu novac u svoje mesto.

U svim mesnim zajednicama nedostatak sredstava oseti se u funkcionisanju sportskih i kulturnih organizacija, a održavanje javnih površina, rasvete i mnoge druge usluge koje poboljšavaju kvalitet života građana i izgled mesta, ukinute su, ili svedene na meru koja ne zadovoljava trenutne potrebe.

Mesne zajednice oklevaju sa raspisivanjem glasanja u svojim mestima, plašeći se da bi se i njima mogao dogoditi debakl, kakav je referendum, za ponovno uvođenje samodoprinosa, doživeo u Golubincima u novembru prošle godine.

U mesnim zajednicama Nova Pazova i Vojka najavili su da će u toku 2011. godine pokušati da organizuju uspešne referendume. I pored toga što većina građana deluje nezainteresovano za ove probleme, vodeći ljudi u mesnim zajednicama se nadaju da će kroz nekoliko meseci, kada posledice nedostatka novca u lokalnim kasama postanu očigledne, i najpasivniji građani osetiti potrebu da se angažuju, kako bi problem finansiranja mesta u kome žive bio rešen.

U opštini imaju malo drugačiji pogled na ovaj problem i takav pristup se ne dopada Predsedniku opštine Goranu Joviću. On je krajem decembra odgovarao na naša pitanja, a tom prilikom je najavljujući pomoć opštine sportskim i kulturnim organizacijama, rekao i da je puštanje mesta da propadaju, kako bi se kasnije samodoprinos lakše uveo, za njega neprihvatljivo.

"Bilo je ideja, za koje sam smatrao da su veoma loše i lično sam ih odbacio, da mi kao opština sad ne preuzmemo da finansiramo ono što su mesne zajednice finansirale, pa da se građani "opamete" i da sami kažu da bez samodoprinosa ništa ne funkcioniše i da ga treba ponovo uvesti. Mi kao odgovorno opštinsko rukovodstvo ne smemo da dozvolimo haos, jer kad se jednom prekine rad u nekom klubu, ili kulturno umetničkom društvu, to se kasnije veoma teško obnavlja", rekao je Jović.

Predsednik opštine smatra i da je samodoprinos veoma teško uvesti prema sadašnjim propisima i ne veruje da će to biti moguće u narednom periodu.

"Sadašnji sistem uvođenja samodoprimosa je nemoguća misija. Neophodno je da izađe više od 50 procenata upisanih birača. To podrazumeva i građane koji žive na teritoriji mesne zajednice, ali i one koji poseduju nekretnine na teritoriji mesne zajednice, a to su mnogi ljudi koji žive i u Beogradu. Pri tom više od 50 procenata upisanih birača mora da se izjasni za uvođenje samodoprinosa", dodao je Jović.

Postoji mnogo faktora koji utiču na pasivan stav građana prema referendumu. Jedan od najvažnijih razloga je loša informisanost o samom samodoprinosu i njegovom značaju za bolje funkcionisanje mesnih zajednica, a za to su svakako najviše krivi lokalni političari i lokalni mediji. Drugi važan deo problema verovatno je to što veliki broj građana i ne želi da gleda dalje od svog dvorišta, što zbog teške finansijske situacije, što zbog gubitka poverenja u lokalnu samoupravu.

U ovom trenutku iz opštinskog budžeta se redovno finansiraju samo plate zaposlenih u mesnim zajednicama, dok će količina novca, koju će za svoj rad dobiti kulturne i sportske organizacije, kao i obim radova na javnim površinama, zavisiti od količine sredstava koje će biti moguće izdvojiti iz budžeta za te poslove.

Mesne zajednice neće biti u mogućnosti da samostalno sprovode bilo kakve investicije u svojim mestima, već će ulaganja zavisiti od procena i mogućnosti opštine Stara Pazova. To će u velikoj meri umanjiti uticaj lokalnih samouprava na funcionisanje mesta, a povećati zavisnost mesnih zajednica od opštinske vlasti i njene procene i volje da se novac više ili manje ulaže u pojedina mesta.

Ponovno uvođenje samodoprinosa, osim značaja za mesne zajednice, u velikoj meri bi rasteretilo i budžet opštine, jer bi novac koji se sada troši na finansiranje mnogih lokalnih organizacija i uređivanje javnih površina, mogao biti upotrebljen za druge projekte od javnog značaja.